Ribolovnom tehnikom flaj fišing, odnosno mušičarenjem, osim salmonida moguće je uspješno loviti i neke druge vrste riba. Mušičarskim priborom se može uspješno loviti gotovo svaka riba, a jedini preduslov je da je što bolje upoznate (staništa i navike) i više ništa nije nemoguće. Takođe, osim volje, jako je važna upornost, a moramo obratiti pažnju i na pravilnu selekciju vještačkih kreacija mušica kojima mislimo nadmudriti ove riblje vrste.
Naše vještačke imitacije (suve i mokre mušice, nimfe, strimeri) često imaju boju i veličinu koje najpribližnije liče na hranu iz prirode, zato najviše pažnje morate posvetiti samoj prezentaciji, jer će pravilna prezentacija donijeti izuzetno uspješan ribolov i u doba dana kada riba nije baš naročito aktivna, odnosno kada riba ,,selektivno uzima”. Ovo pravilo važi za sve riblje vrste koje želimo mušičariti. Skoro svaka vrsta zahtijeva malo drugačiji pristup i drugačiju prezentaciju mušice te je preporučljivo prethodno se dobro informisati o navikama ribe koju želimo uloviti. Ovdje mislimo na navike hranjenja: kako i kada uzima hranu, čime se hrani u svom prirodnom ambijentu, u koje doba dana je najaktivnija i na kakvim mjestima najčešće obitava, doba godine kada je najaktivnija i sl.
Što se konkretno skobalja i plotice tiče, njih je poput salmonidnih vrsta, moguće ciljano loviti. Skobalj je jako plašljiva (jatna) riba, pa je to razlog da poput ribolova na klena, prilaz vodi bude jako oprezan, po mogućnosti u potpunoj tišini.
Skobalj je riba 21. vijeka zbog načina svoje adaptacije u novonastalim situacijama promjena klimatskih uslova i zagađenosti. Za skobalja postoji zanimljivost koja ide u prilog tvrdnji da je u ekspanziji na gotovo svim rijekama gdje obitava. Poznato je da jata ove ribe namjerno isturaju najčešće dva svoja ,,člana”, obično ona najstarija i najonemoćalija da budu istureni ispred jata i prvi probaju hranu i alarmiraju na opasnost.
Treba istaći da za mušičarenje na ove riblje vrste, ne postoji namjenski pribor, odnosno potreban je recimo štap u klasi #5 od 9 fita sa odgovarajućim kanapom i čekrkom.
Najveću pažnju treba posvetiti izboru predveza naročito kada želimo da koristimo mušičarsku tehniku nimfing. Predvez mora biti što duži, recimo oko pet, šest metara, po mogućnosti izrađen od fluorokarbona. Debljina najlona zavisi od dubine vode na kojom mušičarimo, a obično je tanji ako je voda dublja iz razloga bržeg tonjenja nimfe do dna. Zato je od primarnog značaja poznavanje toka i dubina vode na kojoj pecamo, da bi stavili odgovarajuću težinu nimfe. Specijalnog ,,vođenja” nimfe nema. Plotica je pravi predator, brza kao torpedo i jako nježno ,,pokupi” nimfu. Iskustva govore da je moguće loviti na većinu larvi, a najbolje se pokazalo mušičarenje na varijacije nimfi fazanov rep.
Skobalj (i plotica) takođe znaju da ,,pokupe” mušice sa površine vode odnosno suve varijacije mušica. Poznati su ,,klobuci”koje prave ove ribe, nešto poput lipljena. Iskustva govore da i skobalj i plotica uzimaju varijacije red tagova i druge nama poznate kreacije kojima se uspješno lovi lipljen i pastrmka.
Što se tiče mrene (i krkuše), ona je predstavnik riblje vrste koja obitava i hrani se pri apsolutnom dnu vodene površine, najčešće pored kakvog vodenog kanala koji donosi obilje hrane. Mrenu je moguće uloviti samo dosta otežanim nimfama. Iskustva govore da najčešće voli da uzme imitacije crva – vormove, raznih veličina i boja, ali i druge nimfe koje dobro otežane, pravilno plasiramo na samom dnu vodene površine. Inače je mrena odličan borac, pa neka to bude dodatni motiv da se isprobate u mušičarenju na istu.
Probajte ciljano da mušičarite navedene ribe, jer je gotovo sigurno da ćete posle raznih frustracija i loših rezultata, nagomilavanjem znanja i praksom, posle nekog vremena se lijepo zabavljati pecajući. Naročito vi kojima je sve dalji i skuplji obilazak terena sa salmonidnim ribama, a koje su nekako u zadnje vrijeme rezervisana mjesta za one sa dubljim džepom zbog visine dozvola i slično.
S.B.M